Search

Danas je prelagano napraviti vizualno atraktivan slajd, ali on i dalje može biti nekvalitetan!?

U poplavi mnogobrojnih alata, resursa i dodataka za izradu prezentacija (od kojih su neki zaista fantastični i sam ih koristim) nedavno mi se dogodilo da sam se uhvatio u razmišljanju da su mi možda draži ipak bili oni stari i ružni slajdovi iz proteklih desetljeća. Priznajem i sam da to sad zvuči dosta uvrnuto ali pokušat ću pojasniti u nastavku. Naime, čini mi se da smo šarenom ambalažom samo prekrili manjkav proizvod jer dobar dio prezentacija i dalje nije strukturiran, razumljiv i efikasan već su samo dobro dizajnirane. Čak i taj dobar „dizajn“ treba shvatiti uvjetno i samo ako pod funkcijom dizajna shvaćamo da nešto učinimo lijepim. Ako funkciju dizajna doživljavamo šire te pod istim smatramo da on dodaje na upotrebljivosti proizvoda, a tako ga ja doživljavam, onda takve moderne i „atraktivne“ prezentacije mogu nazvati samo vizualno dopadljivim a ne i dobro dizajniranim.


Na webu se zaista može naći hrpa besplatnih i prekrasnih template-a, fotografija, ikona, paleta boja i mnogih drugih sadržaja kojim popunjavamo naše slajdove, a kako su ljudi sve vještiji u šaranju bespućima interneta a ti sadržaji dostupniji i jednostavniji za korištenje, tako je sasvim logična posljedica da viđamo sve više zaista vizualno atraktivnih slajdova i prezentacija. Tek na drugi pogled kad se čovjek malo zadubi u sadržaj i tematiku tih slajdova može se vidjeti da (pre)često ti atraktivni vizuali baš i nemaju previše veze sa sadržajem. Tako sam vidio hrpu slajdova gdje netko primjerice proces objašnjava pomoću lijepog vizuala „piramide“ jer mu/joj se to svidjelo, ili netko na internetu nađe predivan template i vizual nekih koncentričnih krugova i to iskoristi za svoj slajd na kojem objašnjava timeline nekih događaja u svojoj kompaniji. O fotografijama da ne govorim, omiljeni primjer mi je svakako često viđani slajd s naslovom „Partnerstvo“ i obaveznom fotografijom dvije ruke koje se rukuju. Da li ta fotografija zaista pomaže gledatelju/čitatelju/slušatelju prezentacije shvatiti kako funkcionira to partnerstvo? Odgovor je – ne. Umjesto pokušaja da se vizualizira sam sadržaj slajda naravno da je lakše samo nadrobiti par natuknica te s Google iskopirati i na slajd zalijepiti famoznu slikicu rukovanja. Rezultat je međutim vrlo generički i prilično nekvalitetan i neučinkovit slajd. I tako sam došao do tog naizgled uvrnutog zaključka da su mi draži bili ružni i nekvalitetni slajdovi od ovih opisanih i sve češćih „lijepih“ i nekvalitetnih slajdova. Ovako znam da se osoba potrudila oko slajda i utrošila određeno vrijeme u njegovu izradu, međutim taj je trud otišao isključivo u vizualni dojam, a nimalo u pametniju i posloženiju strukturu, priču i poruke koje šaljemo.


Opisana situacija je zapravo moderna interpretacija nekadašnje fascinacije „typewriter“ efektom (pojedinačno pojavljivanje slova na slajdu uz zvuk pisaće mašine) iz vremena pojave i prvih pokušaja rada s prezentacijama i PowerPoint-om 90-tih godina. Alati i efekti koje koristimo su svakako postali sofisticiraniji ali pristup radu na prezentacijama nije predaleko odmakao.

37 views0 comments

Recent Posts

See All

Jesu li prezentacije na (ne)opravdano lošem glasu?

Prezentacije su tu da ostanu Ako ste uredski tip radnika, u kojoj god industriji radite prezentacije najvjerojatnije postaju sve češći i sve važniji dio vašeg posla, a po svemu sudeći čini se da će se

Efekti i koristi kvalitetne i uspješne prezentacije

Na našim se radionicama uglavnom fokusiramo na tehnike, alate i argumente zašto je jedan način prikazivanja i prezentiranja informacija smisleniji i efikasniji od drugog tako da pomalo nepravedno zapo