Search

Danas je prelagano napraviti vizualno atraktivan slajd, ali on i dalje može biti nekvalitetan!?

U poplavi mnogobrojnih alata, resursa i dodataka za izradu prezentacija (od kojih su neki zaista fantastični i sam ih koristim) nedavno mi se dogodilo da sam se uhvatio u razmišljanju da su mi možda draži ipak bili oni stari i ružni slajdovi iz proteklih desetljeća. Priznajem i sam da to sad zvuči dosta uvrnuto ali pokušat ću pojasniti u nastavku. Naime, čini mi se da smo šarenom ambalažom samo prekrili manjkav proizvod jer dobar dio prezentacija i dalje nije strukturiran, razumljiv i efikasan već su samo dobro dizajnirane. Čak i taj dobar „dizajn“ treba shvatiti uvjetno i samo ako pod funkcijom dizajna shvaćamo da nešto učinimo lijepim. Ako funkciju dizajna doživljavamo šire te pod istim smatramo da on dodaje na upotrebljivosti proizvoda, a tako ga ja doživljavam, onda takve moderne i „atraktivne“ prezentacije mogu nazvati samo vizualno dopadljivim a ne i dobro dizajniranim.


Na webu se zaista može naći hrpa besplatnih i prekrasnih template-a, fotografija, ikona, paleta boja i mnogih drugih sadržaja kojim popunjavamo naše slajdove, a kako su ljudi sve vještiji u šaranju bespućima interneta a ti sadržaji dostupniji i jednostavniji za korištenje, tako je sasvim logična posljedica da viđamo sve više zaista vizualno atraktivnih slajdova i prezentacija. Tek na drugi pogled kad se čovjek malo zadubi u sadržaj i tematiku tih slajdova može se vidjeti da (pre)često ti atraktivni vizuali baš i nemaju previše veze sa sadržajem. Tako sam vidio hrpu slajdova gdje netko primjerice proces objašnjava pomoću lijepog vizuala „piramide“ jer mu/joj se to svidjelo, ili netko na internetu nađe predivan template i vizual nekih koncentričnih krugova i to iskoristi za svoj slajd na kojem objašnjava timeline nekih događaja u svojoj kompaniji. O fotografijama da ne govorim, omiljeni primjer mi je svakako često viđani slajd s naslovom „Partnerstvo“ i obaveznom fotografijom dvije ruke koje se rukuju. Da li ta fotografija zaista pomaže gledatelju/čitatelju/slušatelju prezentacije shvatiti kako funkcionira to partnerstvo? Odgovor je – ne. Umjesto pokušaja da se vizualizira sam sadržaj slajda naravno da je lakše samo nadrobiti par natuknica te s Google iskopirati i na slajd zalijepiti famoznu slikicu rukovanja. Rezultat je međutim vrlo generički i prilično nekvalitetan i neučinkovit slajd. I tako sam došao do tog naizgled uvrnutog zaključka da su mi draži bili ružni i nekvalitetni slajdovi od ovih opisanih i sve češćih „lijepih“ i nekvalitetnih slajdova. Ovako znam da se osoba potrudila oko slajda i utrošila određeno vrijeme u njegovu izradu, međutim taj je trud otišao isključivo u vizualni dojam, a nimalo u pametniju i posloženiju strukturu, priču i poruke koje šaljemo.


Opisana situacija je zapravo moderna interpretacija nekadašnje fascinacije „typewriter“ efektom (pojedinačno pojavljivanje slova na slajdu uz zvuk pisaće mašine) iz vremena pojave i prvih pokušaja rada s prezentacijama i PowerPoint-om 90-tih godina. Alati i efekti koje koristimo su svakako postali sofisticiraniji ali pristup radu na prezentacijama nije predaleko odmakao.

35 views0 comments

Recent Posts

See All

Prezentacijski paradoks

Odabir uniformi, izrada vizitki, uređenje „Google“ sobe, smišljanje zvučnih imena pozicija – to su sve samo neki od primjera kojih se svi brzo možemo prisjetiti, a gdje korporacije često vrlo minucioz

Treba li prezentacija biti pametna ili lijepa?

Kolumna za Poslovni dnevnik: http://www.poslovni.hr/tips-and-tricks/treba-li-prezentacija-biti-pametna-ili-lijepa-269748 U skladu s predrasudama da je izrada prezentacije igra s fontovima i grafovima,

© 2020 by Prezentacija d.o.o.

 

Upisano u sudski registar pri Trgovačkom sudu u Zagrebu pod MBS: 02899566, Temeljni kapital: 20.000,00 u cijelosti uplaćen 
Član uprave: Luka Krejči, Žiro-račun: 2402006 – 1100631339 (Erste&Steiermärkische Bank d.d., Jadranski trg 3a, 51000 Rijeka)